kultura

Nacionalne kulturne razlike imaju veliki uticaj na očekivano ponašanje zaposlenih, što rezultira nedoslednošću među učesnicima (Morris & Pavett, 1992; Nakata & Sivakumar, 1996; Schoening et al., 1998). Na primer, (High PDI), u Južnoj Korejikoristi se strukturiranija hijerarhija, gde tačan opis posla daje šef, dok zaposlenik mora da slijedi zadatke. Kineska komunikacijska pravila koja su regulisana principom (ren, yi i li) samodiscipline indirektnog izražavanja neodobravanja, čuvajući čast medju kolegama, jeste činjenica da se oni zapravo bave međuljudskim i društvenim odnosima bez sukoba (Chen & Xiao, 1993). Menadžeri trebaju biti na vrhu i nikada ne mogu biti uvrijeđeni prilikom rada. Postoje snažna osećanja straha da direktno učestvuju u komunikaciji sa zaposlenima (menadžerima) na višem nivou (Denison, 1990). U kulturi donošenja odluka odozgo prema dole (Indija, Italija, Meksiko, Maroko i Rusija su drugi primeri), odluke se donose brzo, ali su podložne promjenama kada se pojavi novi input ili argumenti. Za amerikanca odluka jednostavno je sporazum za nastavak razgovora. Kada ljudi u ovim kulturama kažu da su doneli odluku, odluka nije čvrsta posvećenost, već nosilac mesta koji se kasnije može prilagoditi. Kontrast to sa onim što se dešava u Nemačkoj, Japanu, Holandiji i Švedskoj, koji odluku smatraju konačnom posvećenošću za napredak u planu, što možet može dovesti do velike zabune. Ako ste sarađivali sa kompanijama u tim zemljama, možda ste primetili da se čini da je mnogo ljudi uključeno u proces donošenja odluka, a potrebno je dugo vremena da pregovaraju o grupnom sporazumu. Međutim, nakon donošenja odluke, implementacija je iznenađujuće brza, jer su detalji i akteri usaglašeni dok je postignut konsenzus. Nemačke pokazuje da je to pragmatična zemlja, ima izuzetno decentralizovan, direktan i participativan stil komunikacije. Menadžment i zaspoleni moraju da pokažu stručnost i najbolji rezultate firme ostvaruju kada se upravljanje zasniva na njemu. Obrazovanje igra veoma važnu ulogu u nemačkom životu. Osnovno obrazovanje počinje u šestoj godini, posle četvrtog razreda postoji pet opcija za srednjoškolsko obrazovanje. Mogo puta se sudbina učenika odlučuje u 10 godini, jer svaka od 16 država članica  Nemačka ima svoj školski sistem i kontroliše pravila i propise škola sponzoriranih državama. U poređenju sa Kinezima, mnogo je verovatno da će Nemci otvoreno kritikovati saradnike, razgovarati sa šefovima o problemima koje imaju sa zadacima, težiti da govore i pišu više od kineskog kolegu. U vrlo niskoj kontekstnoj kulturi, povećava se broj prenetih informacija. Važnost pravila postaje veoma važna, jer bez detalja pravila, pojedinci se ne bi osećali ugodno u okviru zadatka. Ovo igra važnu ulogu kada menadžer mora detaljno opisati opis posla ili napisati radna očekivanja za kolege. Koncepcija moć i autoritet posmatra se na sličan način u Nemačkoj i Sjedinjenim Državama. Donošenje odluka takodje pada u koncepciju autoriteta koji se menja u zavisnosti od kulture. U Nemačkoj, kao i u Kini, fokus je dugoročno odlučivanje I predstavlja važna komponentu uspjeha. Pošto poštovanje plana određuje uspjeh i neuspjeh, odlazak iz plana ili nesigurnost plana je nešto što Nemcima nije komforno. Prateći plan, kao i pravila koja održavaju plan, toliko su važni da ne bi mogli da dovedu do prekida čitave poslovne funkcije. Kada govorimo o kulturnim razlikama u vodjstvu italijana, treba reći da snagu i kulturnu dinamiku između lidera i sledbenika najpre je analizirao Niccolo' Machiavelli (1469-1527), koji je pisao o liderstvu i moći, kako ga održati i uspješno oblikovati. Mussolinija, tvrdio je da vođe drže moć ne samo silom i kontrolom već uglavnom putem kulturne hegemonije (Fontana, 1993[1]). Cultural homogeneity thus referring to the maintenance power leader (hegemon) dominating followers subordinate social classes through "belief" combination with "restraint and compliance" (Fontana, 1993: 30). Thus, positive cultural stereotypes used universally recognized positive values ​​related to the good life of Italy (la dolce vita) in art, cuisine and style related to the adjective "Tuscan" and the name of Toscana (Tuscany) or the term '' Made in Italy '' or '' Italian Style ''. The challenge now is how to deal with American stereotypes of the Italian car manufacturer.

---

[1] Fontana, Benedetto. Hegemony and power: On the relation between Gramsci and Machiavelli. U of Minnesota Press, 1993.