Big data: Ubanističko planiranje i upravljanje

Autor: Darko Milosevic, PhD

Takozvani tehnologija "Big Data"se koristi u raznim oblastima, i urbanističkog planiranjanije izuzetak. U članku se govori o tome kako koriste velike količine informacija za nadležnog dizajn društvene i inženjering gradskim mrežama u interesu gradova stanovnika, uz očuvanje istorijski izgled gradova. Predložena hipoteza navodi da je urbano planiranje može preći na novi viši nivo s uvođenjem "Big Data" tehnologiju zasnovanu na konceptu "Smart City", koji ne samo da čini život stanovnika ugodno, ali i omogućuje donošenje pravovremeno prilagođavanje jedan ili drugim urbanim proces u cilju njegovog poboljšanja. Pored toga, moguća pristupa realizacije koncepta i njihove primjenjivosti u različitim uslovima se raspravlja. U članku se analizira iskustvo Smart City realizacije koncepta kao dio tehnologije "Big Data" u praksi brojnih europskih gradova. Važan pozitivni rezultati takvih implementacije su navedeno. Uloga i mjesto svakog od interesenata za održivi razvoj grada, u razvoju intelektualnog sistema za upravljanje ovaj razvoj se raspravlja. Konkretno, puno pažnje posvećuje ulozi države kao inicijator i koordinator interakcije između stranaka, glavni nosilac i korisničkih podataka, usluga i infrastrukture. Zaključeno je da je potencijal koji je ugrađen u tehnologiji "Big Data" će nam omogućiti da se presele u novi nivo urbanističkog planiranja, na osnovu prava urbana podataka prikupljenih od strane raznih tehničkih sredstava.

Grad je kompleksan sistem različitih priključaka, kao što su prostorno, pješačke, transporta, olakšan protok podataka dobivenih od strane stanovnika: mobilni telefon signala, transakcija kreditnim karticama, poruke na društvenim mrežama koje su u javnom vlasništvu. Prema Serova K., putem tih podataka moguće je da vidi grad u apsolutno novu perspektivu i da izvrši procjenu problema u saobraćaju i kulturnog identiteta urbanim područjima [1]. Razvoj zahtijeva stvaranje infrastrukture bazirane na inteligentne mreže. Zadaci se može riješiti kroz uvođenje BDT tehnologija zasnovana na konceptu integrisanog pristupa Smart grada. Glavni cilj smatra koncepta - kako bi se zadovoljile potrebe stanovnika grada. Volynskov ističe da je Smart City tehnologija je u stanju da pokrivaju gotovo sva područja urbanog planiranja i upravljanja, uključujući i arhitektonske komponente, javne uprave, transport i komunalne sisteme, javne sigurnosti, financijske strukture, trgovine, proizvodnje, kao i stvaranje stambenom okruženju [4]. dva glavna pristupa za implementaciju koncepta. Prvi pristup se zasniva na uvođenju Smart city tehnologija kroz dizajn i stvaranje novih gradova, infrastruktura gradova budućnosti je pažljivo promišljen. Kroz korištenje informacija - komunikacijske infrastrukture i tehnologije, moguće je prilagoditi urbanih sistema u postojeće potrebe i pritiske, čime se smanjuju troškovi smanjenjem potrošnje resursa, poboljšanje kvaliteta usluga i stvaranja novih mjesta, ekonomski rast. Ove tehnologijetakođer djelovati kao centralizovana sredstva za dobijanje usluga o energiji i vodom, urbane infrastrukture, transporta, itd

Planiranje socijalne i inženjering infrastrukturu grada treba da se zasniva na analizi virtualnih informacija stanovnika kako bi se zadovoljile njihove interese. Projekta analizira društvene, političke i ekonomske uticaja pametnih gradova. Drugi projekat se nastavlja rad na projektu Dublin Dashboard. "Dublin Dashboard" je otvoren podaci site koji kombinira zvanične statistike o gradu, kao i interaktivne mape o svim aspektima Dublin život. 

http://www.dublindashboard.ie/pages/DublinApps

"Smart city" koncept urbanog planiranja integracije više informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) i Internet za upravljanje općinskom imovinom; imovine grada uključuju, ali nisu ograničeni na, lokalne informacije sistema odjeljenja, škole, biblioteke, sistemi za transport, bolnice, elektrane, voda i upravljanja otpadom, za provedbu zakona i drugih javnih usluga [9]. Svrha gore navedenih koncept je da se poboljša kvaliteta života kroz tehnologije informatizacije urbane sredine u cilju poboljšanja efikasnosti usluga i zadovoljiti potrebe stanovnika. Metodološke preporuke za razvoj nacionalnih izvještaja o razvoju ljudskih naselja ZND za UN Svjetska konferencija o ljudskim naseljima [10] propisuje da se struktura konceptu "Smart grad" je predstavljen kao organizacija kooperativni sistemi zahtijevaju otvorenost i standardizacije, nedostatak koji će dovesti do glomazan i skup projekt. Njegova glavna razlika od običnih gradova je taktika odnosa sa građanima, koji se sastoji u poseban fokus na osobu, na osnovu ICT infrastrukture i stalni razvoj grada [11]. Sljedeće komponente su uključeni u jedinstvenu platformu za integraciju Smart implementaciju grad koncepta: 1. transporta: mogućnost foto i video fiksacija (FVF), kontrola težine (VGK), parkirno mjesto, elektronske karte, automatski sistem upravljanja prometom (ASUDD. 2. za stambene i komunalne usluge: ostvarivanje sistema "Bright City"; korištenje IT sisteme za komunalije. 3. Sigurnost: uvođenje sistema za video nadzor, praćenje prijetnje, koordinacija i interakcija sisteme, eko-monitoring. 4. Turizam u razvoju turističku kartu, uvođenje javnih Wi-Fi [12]. 

Razvoj i implementaciju inteligentnih sistema treba da prati uključivanje sve zainteresovane za održivi razvoj grada (stanovnici gradova, lokalne zajednice, javne i neprofitne organizacije, strukovna udruženja, predstavnika privrede velikih, malih i srednjih ). Hollis L. V [14] ističe da država treba djelovati kao koordinator takve interakcije, osiguravajući identifikaciju stavove i interese svih ovih stranaka, kao i otvaranje pristup procesu upravljanja i korištenja podataka, usluge i infrastrukture. Za puno ostvarenje te mogućnosti, potrebno je riješiti niz problema. Prvo, potrebne su promjene u regulatornom okviru: standardni je potrebno da reguliše upotrebu i primjenu BDT od strane stručne javnosti. Drugo, postoji problem da je potrebno organizirati zajedničke aktivnosti planera, urbanista, urbanisti u procesu prikupljanja i obrade podataka. Treće, moraš naučiti kako da rade sa BDT i pravilno ih koristiti. Potrebno je razviti metode za korištenje BDT u urbanom planiranju. Big tehnologije Podaci treba da igraju važnu ulogu u urbanističkom planiranju, jer imaju značajan potencijal da se premosti jaz između konceptualnog razumijevanja gradova i urbanih stvarnim podacima prikupljenim od strane raznih tehničkih sredstava.